Nedeljni presek štampe: Deca najzastupljenija u crnoj hronici – Preporuke za dalje

Prijatelji dece Srbije, a u sklopu projekta ,,Deca i mediji – Sprečimo zloupotrebu dece u medijske i političke svrhe” su uradili monitoring dnevne i nedeljne štampe u periodu od 2-8. septembra, a u cilju detekcije problema izveštavanja te podrške dobrim praksama u izveštajima i vestima koje na bilo koji način uključuju decu. Na kraju izveštaja nalaze se glavna zapažanja, te preporuke za kvalitetnije izveštavanje o deci.

Od ukupnog broja objava koje su na bilo koji način uključile decu – 328, raspodela po štampanom mediju obuhvaćenom monitoringom je sledeća:

Ako sagledamo tematiku kojom su novinari i redakcije bavile, procentuana raspodela je izgleda ovako:

Glavni nalazi nedeljnog monitoringa:

  • Deca su u najvećem broju tekstva obuhvaćena u domenu crne hronike, sa 34 odsto. Veliki broj tekstova otkriva identitet dece žrtava, posredno ili neposredno. Takođe, objavljuju se šokantni i  gnusni detalji nesreća ili drugih stradanja dece.
  • Početak školske godine i teme obrazovanja  nalaze se na drugom mestu – u 20 odsto novinskih članaka. Uglavnom su obuhvaćene teme inovacija u obrazovnom sistemu, ulaganju države u obrazovne institucije, te problemima sa kojima se susreću nastavnici – štrajk prosvetnih radnika. Mali broj tekstova je davao kritički osvrt na obrazovni sistem, postojeće probleme te detaljnije analize i sagledavanje mogućnosti za unapređenje obrazovanja dece.
  • Deca poznatih se sa 9 odsto nalaze na trećem mestu obuhvata svih objava koje se tiču dece. Većina tekstova se bavi rođenjem dece poznatih ličnosti, koji delimično otkrivaju njihov identitet.
  • Tekstovi koji se bave roditeljskim pravima i edukacijom roditelja čine 7 odsto i tiču se edukacije dece (ishrana, zdravi stilovi života, početak školske godine), te kršenjem roditeljskih prava i mogućnosti zajedničkog delovanja u sprečavanju takvih pojava.
  • Političari i deca – u 6 odsto objava koja se tiču dece, deca su po pravilu neposredno uključena „kao ilustracija“ u aktivnosti političkih aktera. Na većini objavljenih fotografija, kao i u tekstovima nije zaštićen identitet dece.
  • Informacije od važnosti za decu i aktivnostima dece/za decu čine 5 odsto od celokupnog broja tekstova.
  • Zdravljem dece su se novinari bavili u 5 odsto tekstova. Tekstovi se, uglavnom, odnose na ishranu, a mali broj listova se bavio psihofizičkim zdravljem dece.
  • Novinari su se bavili prenosom senzacionalističkih vesti iz sveta koje se tiču dece u 4 odsto tekstova, i ovi tekstovi ostavili su izložen identitet dece o kojima je reč. 
  • Temom sigurnosti dece u saobraćaju, mediji su se bavili u 4 odsto objava o deci. Iz ovog segmenta izuzimamo tekstove iz oblasti crne hronike. Mediji su se najviše bavili ovom tematikom kroz izjave Ministra unutrašnjih poslova, ali bez analiza problema i posledica.
  • Raznoraznim humanitarnim aktivnostima usmerenim ka deci mediji su se bavili u 3 odsto tekstova. Uglavnom su obuhvaćeni tekstovi koji se tiču mnogočlanih porodica, te apelom za društvenu pomoć bolesnoj deci. U ovu kategoriju tekstova obuhvatili smo i plaćene PR tekstove koji se tiču dobrotvornih aktivnosti određenih kompanija.
  • Uspešnom decom te uspehu dece na međunarodnim takmičenjima mediji su se bavili u 2 odsto svih objava, i to krajem nedelje.
  • Decom na margini, odnosno, decom u teškom socijalnom položaju, štampani mediji su se bavili u samo 1 odsto svih objava, odnosno, u 3 teksta.

Cilj nedeljnog monitoringa dnevne štampe bio je da uvidimo na koji način mediji izveštavaju o deci/za decu. Na osnovu nedeljnog monitoringa, formulisali smo sledeće preporuke:

  • Tekstovi u domenu crne hronike: Samo po sebi je problematično što je interesovanje štampanih medija u izveštavanju o deci najviše okrenuto senzacionalizmu crne hronike  – u preko 30% tekstova. Sledeći i najvažniji problem je činjenica da je  u većini ovih tekstova nezaštićen identitet dece čime se ugrožava privatnost, dostojanstvo a često i bezbednost. Zbog svega navedenog, potpuni identitet dece mora biti zaštićen. Otkrivanje identiteta dece u tekstovima se dešava posredno i neposredno. Posredno, objavljivanjem ličnih podataka o deci koja su uključena (ime i prezime, ime i inicijal, fotografija…) te neposredno (objavljivanjem informacija o lokaciji, članovima porodice, preuzimanju fotografija sa društvenih mreža)… Izražen problem izveštavanja o deci u situacijama kada su žrtve bilo koje zloupotrebe i/ili krivičnog dela je i obilje nepotrebnih, neinformativnih a gnusnih detalja.
  • Obrazovanje: Potrebno je sa dodatnim kritičkim stavom sagledavati sve teme, a ne isključivo se oslanjati na izjave predstavnika institucija i političkih partija. Nedostaju tekstovi koji analiziraju obrazovni sistem te aktuelne izazove sa kojima se suočava.  
  • Deca pozntaih: Iako su deca poznatih tema od interesovanja za javnost, to nije interes javnosti. Verujemo da je većina ovih tekstova napisana uz saglasnost roditelja, ali to i dalje nije opravdanje za otkrivanje identiteta dece.
  • Tekstovi koji se bave roditeljskim pitanjima te položajem roditelja su od izuzetne važnosti. Podržavamo napore listova koji su se bavili ovom tematikom uz poziv ostalima da se bave ovim fenomenima.
  • Političari i deca: Veliki procenat medija objavio je fotografije dece sa političkim ličnostima. Samo su pojedini zaštitili identitet dece zamagljivanjem fotografija. To mora da postane praksa, jer je već zakonska obaveza.
  • Zdravlje dece, kako psihičko tako i fizičko je izuzetno važno. Podržavamo novine koji pišu informativne tekstove za decu, roditelje i zdravstvene radnike na tu tematiku. Broj i kvalitet ovakvih tekstova neophodno je povećati.
  • Jako mali broj objava se bavio izveštavanjem sa dečijih događaja ili događaja namenjenih deci. Važnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena je od izuzetne važnosti za razvoj dece, te je preporuka da se najave i promovisnje ovakvih događaja za decu (radionica, kampova, festivala…) poveća.
  • Sigurnost dece u saobraćaju je izuzetno važna tema, te podržavamo pisanje na tu tematiku, uz kritički osvrt na analize i posledice.
  • U društvu u kome svako četvrto dete živi na ivici siromaštva, izuzetno je važno podržavati humanitarne aktivnosti usmerene ka deci, ali baviti se analizom uzroka ovakvog stanja.
  • Jako je važno izveštavati o stvarnom položaju dece (ne samo u segmentu obrazoanja i crne hronike). U tom smislu, podržavamo izveštavanja o deci koja su postigla određene uspehe, jer se na takav način među decom i roditeljima promovišu suštinske vrednosti.
  • Na osnovu nedeljnog skrininga se dalo zaključiti da se decom u teškom socijalnom položaju bavi jako mali broj medija. U kontekstu siromaštva, migrantske krize, i svega ostalog, važno je širiti svest javnosti o ovim problemima i teškom položaju dece iz marginalizovanih grupa.
  • Uočavamo da potpuno nedostaju sadržaji o kulturi za decu, kao i kulturni dodaci za decu, što smatramo velikim nedostatkom štampanih medija.
  • Primećuje se da se sve obrađivane teme, uglavnom, svode na osnovno informisanje, ili senzacionalističku obradu, a da je nedovljan broj istraživačkih i problemskih članaka, što bi bilo neophodno promeniti.

Pregled dnevnih izveštaja na osnovu kojih je napisan kumulativni izveštaj možete naći u nastavku: