U žiži interesovanja: poginula i deca žrtve nasilja

U želji da mapiramo probleme u medijskom izveštavanju o deci, te podstaknemo primere dobre prakse, kao što je već najavljeno, u nedelji od 2 – 8. septembra Prijatelji dece Srbije će uraditi skrining izveštavanja o deci[1]  kao i poštovanju dečijih prava u štampanim medijima i objavljivati u formi dnevnih izveštaja.

U sredu, 4. septembra, broj vesti/objava u dnevnim listovim o deci/pitanjima od važnosti za decu, te koji na bilo koji način uključuju decu iznosio je 53, a po dnevnom listu raspodela je sledeća:

U sredu, 4. septembra, u svoje izveštaje i vesti u temi, najveći broj tekstova objavio je ‘’Informer’’, dok se o deci pisalo u proseku od 4-8 tekstova.

Od ukupnog broja objava u dnevnim listovima o deci – 53, vesti iz domena crne hronike, poput jučerašnjeg izveštaja, zahvataju najveći opseg – ponovo preko 40 odsto. Tekstovi koji se tiču dece poznatih su na drugom mestu, sa skoro 20 odsto, obrazovanje sa 13. Tabelarno i tematski prikazano, ispod se mogu videti sve teme obuhvaćene ovim dnevnim izveštajem:


Glavna zapažanja na osnovu obuhvaćenih tema:

  • Vesti u domenu crne hronike:
    • Četiri od osam listova izveštavaju o nesrećama u kojima su stradala, odnosno preživela deca tokom letovanja. Pojedini mediji su objavili potpun identitet dece, sa fotografijama preuzetih sa društvenih mreža roditelja.
    • U dva od osam listova, izveštavalo se o nesreći dečaka koji se slučajno zaključao u kupatilu i ozbiljno povredio izlazeći kroz prozor. Identitet deteta se naslućuje posredno, jer jedan tekst otkriva identitet roditelja, naselje i ulicu u kojoj se porodična kuća nalazi.
    • Tri od osam štampanih medija su nastavili da pišu i o slučaju osobe optužene za pedofiliju nad dečakom. Nastavljajući da iznose gnusne opise, predstavili su i odbranu optuženog.
    • Bezbednost dece u saobraćaju te saobraćajne nesreće obuhvataju i veći deo ovog izveštaja. Dva od osam listova su izveštavala o vojniku koji je spasio dečaka turskog porekla, bez objavljivanja dečjeg identiteta. Jedna devojčica je stradala u sudaru dva saobraćajna vozila, a jedan dnevni list je izvestio o slučaju još jedne nastradale devojčice na autoputu – u potpunosti objavljujući njen identitet.
    • U tri dnevna lista, našle su se kratki tekstovi o masakru na osnovnoškolce u Pekingu, bez otkrivanja identiteta žrtava, ali uz obilje stravičnih opisa načina na koji je počinilac napao maloletnike.
    • Dva dnevna lista su objavila i tekst o maloletniku u Americi koji je, hladnim oružjem, ubio članove svoje porodice.
    • Jedan dnevni list je nastavio da piše o slučaju napada na maloletno lice u Kosovskoj Mitrovici, i dalje objavljujući fotografiju žrtve iz bolnice.
    • Adresirali bismo još jedan slučaj, a to je objavljivanje fotografija osoba koje su izvršile teška krivična dela. Naime, na objavljivanim fotografijama okrivljeni se često pojavljuju sa članovima porodice, uključujući decu. Iako su lica deteta zamagljena, ne postoji razlog objavljivanja fotografija iz porodičnih albuma i društvenih mreža osumnjičenih/okrivljenih.
  • Deca poznatih:
    • Devet vesti u šest dnevnih listova u svoje izveštavanje uključuju decu poznatih ličnosti. Uglavnom su objavljene fotografije roditelja, a najzastupljenija je vest o porođaju jedne javne ličnosti. Pojedini mediji su preuzeli fotografije dece sa društvenih mreža i objavili ih.
  • Obrazovanje:
    • O ulaganju u obrazovanje i obrazovne institucije, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, izvestilo je četiri od osam dnevnih listova.
    • Dva dnevna lista se bave pitanjem dostupnosti obrazovanja za svu decu, izveštavajući o problemu pojedinih lokalnih samouprava da omoguće prevoz učenika do škole, te da su deca primorana da hodaju kilometrima. Drugi dnevni list piše o slučaju dečaka sa daunovim sindromom kome, kako zbog fizičke nedostupnosti tako i drugih faktora, nije omogućeno da pohađa nastavu. 
    • Jedan list je objavio kratak komentar na štrajk prosvetnih radnika, u negativnom kontekstu.
  • Političari i deca:
    • Pet od osam dnevnih listova izvestilo je o aktivnostima političkih partija, koje su uključivale decu. Svi su objavili fotografije dece sa političarima, a neki su objavili i lične podatke dece.
  • Humanitarne aktivnosti usmerene ka deci:
    • Tri dnevna lista u četiri vesti/izveštaja, izvestili su o humanitarnim aktivnostima usmerenim ka deci.
  • Roditeljska pitanja i socijalni položaj roditelja:
    • Dva od osam listova se bave socijalnim položajem roditelja, a jedan posebno roditelja sa invaliditetom i nemogućnosti za dobijanje odsustva za roditelje dece sa autizmom. U jednoj vesti se obrazlaže pitanje kompanija koje ne poštuju zakonodavstvo u oblasti zaštite trudnica i žena sa malom decom i objavljen je spisak tih kompanija javno. Cilj je povećati svest žena da prijavljuju takve kompanije. 
    • Dva od osam listova su objavila i tekstove koji se tiču informisanja odraslih o tome kako da pomognu deci pri učenju, te aktivnostima slobodnog vremena.
    • Jedan dnevni list bavio se i temom veštačke oplodnje i otvaranjem klinike za veštačku oplodnju u Valjevu njenoj uspešnosti veštačke. U potpunosti je otkriven identitet prve bebe koja je rođena zahvaljujući toj klinici.

Za razliku od prethodnih izveštaja,  u ovom izveštaju smo želeli da predstavimo sliku dece u medijima bez da dajemo komentare na način izveštavanja. U tom maniru ćemo nastaviti i do kraja nedelje. Na kraju perioda izveštavanja ćemo objediniti sve preporuke iz dnevnih izveštaja, objaviti ih javno i proslediti svim medijskim kućama.

[1] Skrining je urađen za 8 dnevnih novina: Danas, Politika, Alo, Kurir, Informer, Večernje novosti, Srpski telegraf, Blic. Uzimani su u obzir tekstovi koji se tiču direktno dece, izveštavanja o deci i pitanjima od važnosti za decu.

Deca najvidljivija u crnoj hronici

Kao i jučerašnjem izveštaju, i na početku ovog (i svakog budućeg), predstavićemo broj tekstova koja se tiču dece, i/ili izveštavaju o deci u dnevnim novinama. Podsećanja radi, Prijatelji dece Srbije će uraditi skrining izveštavanja o deci[1]  kao i poštovanju dečijih prava u štampanim medijima (u periodu od 2-8.  septembra), a na sajtu decaimediji.com objavljivati kratke dnevne izveštaje.

U utorak, 3. septembra, broj tekstova koji na bilo koji način uključuju decu je iznosio 69, a po dnevnom listu raspodela je sledeća:

Najveći broj tekstova u oblasti je imala ”Politika”, dok se o deci pisalo u proseku od 8-10 tekstova po dnevnom listu.

Kada se uzme ukupan broj objava u dnevnim listovima o deci (69), tekstovi iz crne hronike su najbrojniji i čine preko 40 procenata. Tekstovi iz oblasti obrazovanja i početka školske godine zastupljeni su u 25 odsto, dok ostale teme obuhvataju život dece javnih ličnosti, porodični standard i prava, informisanje odraslih u vezi sa decom, migrantsku krizu i maloletnike bez pratnje, važnost vakcinacije, itd.

Glavna zapažanja na osnovu obuhvaćenih tema:

  • Obrazovanje:
    • U svetlu početka školske godine, nastavlja se trend izveštavanja o obrazovnim temama. Većina tekstova (15) se tiče inovacija u obrazovanju, informisanju o promenama u vaspitno-obrazovnim programima, te digitalizaciji školske mreže. Prvi dan škole je  obeležila i poseta državnih funkcionera različitim školskim institucijama. Neki su se fotografisali sa učenicima, a fotografije su objavljene u određenom broju novina sa, a u nekim bez zaštite identiteta dece. Podsećamo redakcije da je zaštita dečjeg identiteta premisa, a eventualna saglasnost roditelja ne bi trebala da bude “pokriće” za izlaganje deteta javnosti u ovom kontekstu.  
    • Štrajk prosvetnih radnika je i dalje tema u žiži interesovanja, a za razliku od jučerašnje situacije, većina dnevnih medija je objavila vfest o početku štrajka, kao i o navedenim uzrocima.
    • Štampani mediji su, takođe, izvestili i da je određen broj dece (u nekoliko opština i gradova) dobio besplatne udženike/rančeve/pribor.
  • Crna hronika i deca:
    • Nastavio se trend izveštavanja o napadu na dete na Kosovu i Metohiji, te je sedam od osam dnevnih listova izvestilo o ovom događaju. U većini članaka se i dalje potencira na nacionalnom identitetu žrtve i napadača, a posebno zabrinjava što određene dnevne novine i dalje objavljuju slike dečaka iz bolnice i u potpunosti otkrivaju njegov identitet i lokaciju.  
    • Desila se i saobraćajna nesreća u kojoj je preživelo jedno dete, a troje stranih državljana izgubilo život, te je pet od osam listova izvestilo o ovom događaju. Nijedan list nije objavio identitet deteta, ali je stavljeno na uvid njegovo celokupno medicinsko stanje kao i  obavljene i planirane medicinske procedure, što sem senzacionalizma, nema utemeljenja u potrebi informisanja javnosti.
    • Nakon  masakra u Teksasu, novine je preplavila vest o uraganu na Bahamima. Sedam od osam dnevnih listova, 3. septembra je izvestilo o ovoj nesreći u kojoj je prva žrtva bilo dete, a četiri od sedam listova su u potpunosti objavili identitet deteta sa sve fotografijom. Ponovićemo da, iako je vest sa drugog kontinenta, i preuzimana je sa vesti svetskih agencija, ovakav način izveštavanja o deci žrtvama istupa iz svake novinarske etike.
    • Još jedan slučaj je obuhvaćen u ovom delu izveštaja, a to je hapšenje lica osumnjičenog za pedofiliju. Šest od osam listova je izvestilo o ovom slučaju, a većina objavljujući nepotrebne detalje samog akta nasilja koji mogu dodatno da viktimiziraju žrtvu/e. Prateći slične nemile događaje, uočava se da je uređivačka praksa detaljisanje na samom činu nasilja nad detetom, ali je nedovoljno edukativnih tekstova adresiranih ka roditeljima i građanima o informisanosti radi prevencije seksualnog nasilja nad decom, a postoji i nedostatak interesovanja medija za način procesuiranja ovakvih slučajeva, kao i krajnje ishode.
    • Adresirali bismo još jedan slučaj, a to je objavljivanje fotografija osoba koje su izvršila teška krivična dela. Naime, na objavljivanim fotografijama okrivljeni se često pojavljuju sa članovima porodice, uključujući decu. Iako su lica deteta zamagljena, ne postoji razlog objavljivanja fotografija iz porodičnih albuma i društvenih mreža osumnjičenih/okrivljenih.
  • Deca poznatih: U četiri od osam dnevnih listova, odnosno u sedam tekstova, novinari su se bavili decom javnih ličnosti. U svim slučajevima su objavljeni identitet dece, sa sve fotografijama, ponekad preuzetih i sa ličnih naloga na društvenim mrežama. Ponavljamo da, čak iako postoji saglasnost roditelja za objavljivanje identiteta deteta, to nije opravdanje za pojavljivanje dece u ovakvoj formi medijskog prostora.

Pohvaljujemo i pojedine listove koji su pisali informativne tekstove o aktivnostima za decu, informativne tekstove za roditelje o dečjem razvoju i mogućim aktivnostima sa decom u slobodno vreme, roditeljskim pravima i standardu. Stava smo da je takvih tekstova potrebno više, usmerenije i češće.


[1] Skrining je urađen za 8 dnevnih novina: Danas, Politika, Alo, Kurir, Informer, Večernje novosti, Srpski telegraf, Blic. Uzimani su u obzir tekstovi koji se tiču direktno dece, izveštavanja o deci i pitanjima od važnosti za decu.

Nova školska godina, štrajk prosvetara i nezaštićen identitet dece žrtava

U jednoj od najvažnijih nedelja za svu decu – nedelji početka školske godine (od 02. do 8. septembra), Prijatelji dece Srbije će uraditi skrining izveštavanja o deci[1]  kao i poštovanju dečijih prava u štampanim medijima, a na sajtu decaimediji.com objavljivati kratke dnevne izveštaje.

Na samom početku ćemo predstaviti koliko dnevne novine posvećuju pažnju deci i dečijim temama, te na koji način. U grafikonu ispod se može videti broj tekstova koja se tiču dece, ili su izveštavali o deci u ponedeljak, 02. septembra 2019. godine.

Najveći broj tekstova je imao ”Danas”, dok se o deci pisalo u proseku od 2-6 tekstova po dnevnom listu.

Glavne teme koje su obuhvaćene u izveštajima se u većini slučajeva preklapaju, što se može videti na grafikonu ispod:

Glavna zapažanja na osnovu obuhvaćenih tema:

  • Početak školske godine i štrajk prosvetnih radnika: U šest od osam dnevnih novina se razrađuje tema početka školske godine. Većina tekstova obuhvata informacije o inovacijama u obrazovnom sistemu, broju učenika koji upisuje školu, izazovima i potencijalima našeg obrazovnog sistema. Većinski, tekstovi sadrže pozitivnu konotaciju i informacije o napretku u oblasti. Poseban akcenat ovoj temi daje list ”Danas” koji joj je posvetio dodatak na 20 strana. Od važnosti je i pitanje štrajka jednog od sindikata prosvetnih radnika, o kojem su izvestili tri od osam dnevnih listova.
  • Napad na dete na Kosovu i Metohiji: Šest od osam dnevnih novina izveštava o napadu na sedamnaestogodišnjeg dečaka u Severnoj Mitrovici. Većina vesti i izveštaja potpiruje međuetničke tenzije, posebno naglašavajući  identitet i nacionalnu pripadnost napadača i žrtve, unapred aludirajući na uzroke napada. Posebno zabrinjava što su određeni listovi u potpunosti otkrili identitet sedamnaestogodišnjaka, a dva objavila fotografiju dečaka iz bolnice (jedan tiražni list čak i na naslovnoj strani), što je u svakom smislu neprihvatljivo i u suprotnosti sa svom postojećom legislativom u oblasti.
  • Sigurnost dece i sigurnost u saobraćaju: Četiri od osam dnevnih listova su objavili tekst o incidentu sedenja deteta na prozoru automobila u vožnji. Jedan od dnevnih listova, iako sa šokantnim naslovom (Ludaci pustili dete kroz šiber na auto-putu), daje detaljan presek situacije bezbednosti dece u saobraćaju i informiše javnost o tome kako bi trebalo prevoziti decu u kolima. U većini tekstova se apeluje na važnost sigurnosti, vezivanja, te pravilnog voženja dece, a nije uočeno narušavanje dečjih prava.
  • Masakr u Teksasu: Tri od osam dnevnih listova obrađuju temu još jednog od oružanih napada u SAD. Iako je tema od važnosti, ono što posebno zabrinjava je potpuno otkrivanje identiteta maloletnih lica (fotografija, ime i prezime, lokacija) koja su preživela napad. Iako je vest sa drugog kontinenta, i preuzimana je sa vesti svetskih agencija, ovakav način izveštavanja ne bi smeo da bude novinarska praksa.
  • Hapšenje lica osumnjičenog za pedofiliju: U dva od osam dnevnih listova objavljene su kratke vesti o hapšenju lica osumnjičenog za pedofiliju. Nije otkriven identitet dece žrtava.
  • Deca poznatih: U dva od osam listova objavljeni su tekstovi koji se tiču dece poznatih ličnosti. Otkriven je deo identiteta, nisu objavljene fotografije dece. Urađeni su i intervjui sa roditeljima, te verujemo da, iako tekstovi pripadaju ”paparaco” rubrici, postoji saglasnost roditelja za objavljivanje informacija o detetu, što i dalje nije opravdanje za ugrožavanje identiteta bilo kog deteta.
  • U samo dva teksta, u dnevnoj štampi se pisalo o temama koje su izveštavale o dečijim aktivnostima, ili prostorima u kojima će deca, ubuduće, moći da provode svoje slobodno vreme.

Na kraju ovog dnevnog izveštaja, istakli bismo trud redakcije ”Danas-a”, koja je u dodatku Današkola, na punih 20 strana isveštavala o početku školske godine, izmenama u prosvetnom sistemu, pozitivnim primerima iz vaspitno-obrazovne prakse, kao i ozbiljnim pedagoškim tekstovima, kojima je posvetila veći deo svog jučerašnjeg izdanja. Posebno smo zabrinuti što je najstariji dnevni list na ovim prostorima ”Politika” u potpunosti izostavio temu obrazovanja, u svetlu početka nove školske godine.


[1] Skrining je urađen za 8 dnevnih novina: Danas, Politika, Alo, Kurir, Informer, Večernje novosti, Srpski telegraf, Blic. Uzimani su u obzir tekstovi koji se tiču direktno dece, izveštavanja o deci i pitanjima od važnosti za decu.

Dobro došli!

Dobro došli na novu platformu Prijatelja dece Srbije. Platforma decaimediji.com je nastala u želji da omogućimo prostor za dijalog i informisanje o problemu medijske i političke zloupotrebe dece, kao i da zajednički radimo na rešavanju ovog problema.

Sa jedne strane, na ovoj platformi se možete informisati o problemu, ali što je važnije, prijaviti zloupotrebu dece u medijske i političke svrhe, a mi ćemo se potruditi da ona dođe do odgovornih institucija za njeno sprečavanje.

Izradu ove veb stranice podržao je američki narod putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a u okviru projekta “Aktivni građani – bolje društvo zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju Srbije“, koji realizuje BOŠ.